tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Fonetika: glasovne promene

Jednačenje suglasnika

Autor: Petar Jokić, nastavnik

Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Kad se dva suglasnika različita po zvučnost (zvučan i bezvučan) nađu jedan uz drugog jednače se tako što se prvi upravlja prema drugom. Ova glasovna promena zove se jednačenje suglasnika po zvučnosti. Da se podsetimo zvučne suglasnike otkrivamo pomoću sledeće rečenice: Bilo Gde Dobar Đak Želi inovsko Z nanje. Zvučni su: B, G, D, Đ, Ž, Dž, Z Bezvučni: P, K, T, Ć, Š, Č, S Bezvučne parnjake otkrivamo izgovarajući zvučne šapatom; ostala su još tri bezvučna koji nemaju parnjake: Hajde, Curo, Frizeru! - H, C i F, nemaju parnjake, ali utiču na promenu. Pogledajmo sledeći primer; glagol RASFORMIRATI je nastao od prefiksa RAZ + FORMIRATI. Tu se jedno zvučno Z našlo ispred bezvučnog F i pošto se prvi upravlja prema drugom, da bi se izjednačili, Z će zameniti njegov bezvučni parnjak S. Pridev BESKONAČAN nastao je od predloga BEZ i prideva KONAČAN. Opet se zvučno Z našlo ispred jednog bezvučnog, u ovom slučaju: K i prelazi u svoj bezvučni parnjak S. Naravno, nije uvek prvi suglasnik zvučan, ali postupak je isti: prvi se upravlja prema drugom. Evo primera; imenica SVADBA nastala je od osnovne imenice SVAT i nastavka BA. Sad se jedno bezvučno T našlo ispred zvučnog B i pošto važi pravilo da se prvi upravlja prema drugom, zameniće ga zvučni parnjak D. U govoru glasovna promena jednačenje suglasnika po zvučnosti se odvija uvek, jer je gotovo nemoguće istovremeno izgovoriti jedan zvučni, a drugi bezvučni suglasnik. Međutim, u pisanju ima odstupanja, pa se D ispred S i Š ne zamenjuje bezvučnim T. Pravilno je pisati: nadsvirati, predskazati, predsednik, podšišati itd.

Jednačenje suglasnika po mestu tvorbe (izgovora)

Kad se zubni suglasnici S i Z nađu ispred prednjonepčanih - menjaju se u najsrodnije S u Š, a Z u Ž, ovo se još bolje vidi u latinici jer S i Z dobijaju kukicu: Š, Ž. Da pogledamo na primeru imenice NOŠNjA. Ova imenica nastala je od glagola NOSITI odakle je uzet koren reči NOS i dodat nastavak NjA. Kako se zubno S našlo ispred prednjonepčanog Nj, zamenjeno je najsrodnijim prednjonepčanim, a to je Š. Ova glasovna promena vrši se i u slučajevima kad se nadzubno N nađe ispred usnenih B i P i menja se u usneno M. Pogledajmo primere: pridev STAMBENI nastao je od imenice STAN i nastavka BENI. Pošto je to teško za izgovor, dolazi do promene u kojoj nadzubno N prelazi u usneno M jer je i B usneni suglasnik po mestu tvorbe. Pravilno je: IMPULS, POMFRIT, BOMBONA, SIMBOL, IMPERATOR, IMPERIJA, IMPERFEKAT, IMPRESIJA...

Odstupanja od ove promene

S i Z se ne menjaju ispred Lj i Nj u rečima: RAZLjUTITI, IZLjUBITI, POSLjEDNjI i sl. N se ne menja ispred B i P u rečima STRANPUTICA, JEDANPUT, VANBRAČNI, CRVENPERKA i sl.

Jotovanje

 

Tvorba reči ovde

 

Kako otkriti glasovnu promenu

 

 

CONTACT