![]() ![]() Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove | |
---|---|
Slaganje reči i rečeničnih članovaKongruencijaAutor: Petar Jokić, nastavnikKongruencija u prevodu na naš jezik znači SLAGANJE. Ovde se, pre svega radi o slaganju subjekta i predikata u rečenici, odnosno, imenice u službi subjekta sa glagolskim ili imenskim delom predika. Pravilo je da se subjekat i predikat slažu u rodu, broju i padežu. Tako, recimo, ako je subjekat imenica muškog roda u jednini, i predikat mora biti muškog roda u jednini. Ako je predikat iskazan glagolskim oblikom koji ne razlikuje rod, onda se on sa subjektom slaže samo u broju. Primer: Marko piše. Subjekat Marko je muški rod treće lice jednine, i glagolski predikat PIŠE je treće lice jednine prezenta, ali ne razlikuje rod. Mira piše. - subjekat (MIra) ženski rod treće lice jednine, predikat (PIŠE) - teće lice jednine. Međutim, u rečenici: Marko je pisao - subjekat Marko i predikat je pisao - slažu se u broju i rodu - Marko (subjekat) muški rod, treće lice jednine, je pisao (predikat) - muški rod, treče lice jednine perfekta glagola PISATi. Ne može: Marko je pisalia, ili Marko su pisali. U rečenici: Mira je pisala subjekat i predikat se slažu u rodu i broju: imenica Mira je ženskog roda - terće lice jednine, a predikat je pisala perfekat glagola PISATI - teće lice jednine - ženskog roda. Ako je subjekat u naporednom odnosu dve imenice razlišitog roda: Pera i Mira (množina), onda će predikat biti u množini muškog roda - su pisali. Dakle, prednost se daje muškom rodu. Ne može: Pera i Mira su pisale. Kad je reč o imenskom predikatu, onda se on, ako je imenski deo predikata PRIDEV sa subjektom slaže u rodu, broju i padežu. Primer: (1) Marko je lep. (2) Devojke su lepe. U oba slučaja subjekat i predikat se slažu u rodu, broju i padežu: (Marko, muški rod, jednina, nominativ; devojke - ženski rod, množina, nominativ.), Izuzetak su rečenice sa imenskim delom predikata kad je u njemu imenski deo IMENICA. Tako, potpuno salaganje u rodu, broju i padežu kad su subjekat i imenski deo predikta imenice istog roda (Marko je stolar). Međitim, kad je subjekat ženskog roda, a imenski deo predikta imenica muškog roda, nema slaganja po rodu, nego samo po broju i padežu. Primer: Vesna je doktor. Subjekat (Vesna) je u jednini, imenski deo predikata (doktor) takođe, je u jedini; subjekat (Vesna) je u nominativu jednine, a isto i predikat. Razlika je samo u tome što je subjekat (Vesna) ženskog roda, a imenski deoo predikata u muškom rodu. Mogli smo reči i ovako: Vesna je doktorica. - No, to je druga priča. Salaganje prideva i imeniceAko se podsetimo da su pridevi nesamostalne reči, koje razlikuju sva tri roda i oba broja (jedninu i množinu) i da zavise od imenice uz koju stoje, te uzimaju njen rod, broj i padež, onda je jasnoda je nepravilno: Lepa Marko.Dakle, pridevi sa imenicom se slažu u rodu, broju i padežu. Tako pridev koji stoji uz imenicu od nje uzima rod, broj i padež. Primer: lep čovek, lepi ljudi, lepa žena, lepe žene, lepo dete, lepa deca. Dakle, pridevi sa imenicom se slažu: u rodu, broju i padežu. Šta još treba da znamoKad imamo subjekte različitog roda, onda prednos ima muški rod. Primer: Dragan i Sanja (subjekat) su došli (predikat). Ne može: Dragan i Sanja su došle. Dakle, prednost se daje MUŠKOM RODU. Međutim, imamo imenica koje nose gramatički ženski rod, ali označavaju imenice prirodnog muškog roda. Najbolji primer za to je imenica VLADIKA. U tom slučaju prednost se daje prirodnom rodu. Međutim, ima imenica sa gramatičkim ženskim rodom, a u praksi znamo da tu funlciju vrše osobe muškog roda (žena ne može biti vladika). Međutim, kad je prredikat muškog ili ženskog gramatičkog roda, a subbjekat prirodnog muškog ili ženskog roda, onda je U DUHU NAŠEG JEZIKA ISPRAVNO REĆI: Sudija Milan je doneo presudu, kao i Sudija Marija je donela presudu. Posebnu pažnju privlače imenice u funkciji titule, ili zvanja: doktor, profesor, docent, lekar, kardiolog, asistent, mentor, nastavnik, učitelj itd. Naime, reč je o tome da se u našem jeziku neopravdano odomaćili izrazi doktorka, profesorica, profesorka, asistenkinja, a naročito - učiteljica. Iako u diplomama za ova zvanja nema ženskog roda, titule i zvanja se prevode u ženski rod, a sve zbog ravnopravnosti rodova. Ja lično nemam ništa protiv, osim što bi to moralo da se ozvaniči da i imenice: LOPOV, varalica, pijanica koje imenuju bića oba pola - atribute pišemo u istom rodu sa imenicom: Lopovka Marija!?
|
CONTACT |