TABANOVIĆ

lektira, gramatika i testovi

Balkanski jezici

Autor: Petar Jokic, nastavnik

Ovo je pomalo šaljiv osvrt na razvoj bosanskog, crnogorskog i hrvatskog jezika. Prvi jezik svih Slovena zvao se praslovenski jezik. Za razliku od Grka i Latina, koji su još pre nove ere imali i pismo za svoje jezike, Sloveni su prvo pismo glagoljicu dobili tek pred kraj IX veka. Ubzo potom nastalo je i drugo pismo ćirilica, što je, ustvari, prepravljeni grčki alfabet. Taj jezik zovemo staroslovenskim jezikom. Na njemu su, uglavnom, pisane crkvene knjige, pa ga poznajemo i pod nazivom crkvenoslovenski jezik. Kako su knjige rukom pisane na pergamentu, prepisivači su nehotice, ili čak namerno unosili reči svog narodnog govora. Tako su nastale tzv. recenzije:bugarska, ruska i srpska. Najstariji sačuvani spomenik ćiriličkog pisma na srpskoslovenskom jeziku je Miroslavljevo jevanđelje s kraja XXII veka (1180). Srbi su dugo govorili jednim (narodnim) jezikom, a pisali, za većinu življa nerazumljivim jezikom. Vuk Karadžic se zalaže da narodni jezik postane i književni jezik Srba. U tom poduhvatu pomaže mu Slovenac Jernej Kopitar, Ðuro Daničić, Petar Petrović - Njegoš i Branko Radičević. Međutim, nailazi na oštar otpor, naročito crkvenih veledostojnika. Na Bečkom književnom dogovoru 1850. Srbi i Hrvati udaraju temelje zajedničkom srpskohrvatskom jeziku. Tadašnje Muslimane, sadašnje Bošnjake niko nije ni pitao, jer su službeno mogli biti samo Srbi i Hrvati. Na Crnogorce se gledalo kao na geografsko ime naroda poput Šumadinaca, Dalmatinaca, Ličana ili Mačvana. Doduše, Crnogorci se u to vreme izjašnjavaju kao Srbi (vidi kako se izašnjava Njegoš). U Beču je dogovoreno da se zajednički jezik Srba i Hrvata temelji na štokavskom narečju (otpalo je kajkavsko i čakavsko narečje), istočno-hrcegovačkom i šumadijsko-vojvođanskom govoru i ijekavskom izgovoru - otpali su ekavski i ikavski izgovor starog jata ?. Da je to dobro bilo, evo primera: U ekavici imamo imenicu mesto i pridev mesni; u ijekavici imenica mjesto, i pridev od nje mjesni. U našem jeziku imamo i imenicu meso i od nje pridev mesni. Prema tome, stvarno smešno zuči sintagma: Mesni odbor SNS-a kad istovremeno imamo i sintagmu mesni narezak. Još gore je sa ikavicom. U jednoj hecegovačkoj varošici Ero sa sinom doterao seno na pazar. Dolazi jedan Dalmatinac, pa pita: "Koja je cina sina?" Ero, odgovori: "Sina ne prodajem! - i zavrnu brk. I da skratim priču od Bečkog dogovora prvo su ustknuli Srbi iz Srbije, jer su ekavci. Našli su zaškoljicu u tome da Vuk napiše pravilo kad se izgovara ije, a kad je, što ovaj nije mogao, ili znao, pa je uz ijekavicu priznata i ekavica. Kad je reč o bosanskom, crnogorskom i hrvatskom jeziku, koji su se razvili iz srpskog, trudim se da budem maksimalno objektivan. Izvorno gledano današnji službeni hrvatski jezik nije jezik Hrvata. To je Vukov jezik. Pravi Hrvati govorili su ili još govore kajkavskim dijalektom i ekavicom i ikavicom: "Kaj delaš, dečki?" Ili: "Ća pizdiš kad nisi iz Splita!"

Bosanski jezik imenom cilja na unitarnu BiH, a tamo postoje još i Srbi sa srpskim i Hravati sa hrvatskim jezikom. Ono što Bošnjaci nisu hteli u bivšoj Jugoslaviji, sad hoće u BiH. Kad je reč o zvaničnom crnogorskom jeziku, nisam dobro informisan, ali ako su ozvaničili narodni govor, onda oni stvarno imaju pravo na posebnost. Služio sam tamo vojsku i teško sam se sporazumevao. Dođem ja u kafanu. Ide konobarica i kaže: "Oli rakiju ili lozu?" Sad ono rakiju sam odmah "preveo", lozu malo teže, a ono "Oli" nikako. Raspitam se kod Crnogoraca u bateriji i oni mi objasne: "oli" na srpskom: znači "Hoceš li". Nije čudno što ih bije glas da su lenji.

Naravno, ne poričem ja nijednom narodu pravo na svoj jezik, veru i kulturu. Negde sam pročitao da u svetu ima skoro 7.000 živih jezika. Kažu ima slučajeva da jednim jezikom govori nekoliko ljudi, pa kad oni umru, umre i njihov jezik. U nas na brdovitom Balkanu za pohvalu je što desetak miliona ljudi još u ranom detinjstvu postaju poliglote. Ovaj trend rađanja novih jezika vešto je iskoristio jedan kafedžija na tromeđi BiH, Srbije i Hrvatske, pa je u kafani istakao sledeći CENOVNIK:

  • Kafa - 50 dinara
  • Kava - 100 dinara
  • Kahva - 150 dinara

I niko nije lud da naruči kahvu

Hrvati su otišli još dalje, pa srpske filmove titluju na hrvatskom jeziku.

U Prijepolju se odlažu sudska ročišta, jer nema prevodioca za bosanski jezik. Dakako, pravo na prevodioca za bosanski jezik obilno koriste i Srbi kad im ide u prilog da odlože parnicu.

Pravo je čudo da je u SAD, Kanadi, Novom Zenlandu, Južnoafričkoj Republic i Australiji službeni jezik engleski, ali u ime demokratije jezik kojim govore Srbi, Hravti, Bošnjavi i Crgorci za koji samo ludaku treba prevodilac, odmah priznaju da je reč o četiri jezika. Zašto primera radi i nemački jezik ne bi razdojili na nekoliko jezika, ili zašto ne bismo i mi u Srbiji uveli: niški, vranjanski, lalinski, ili u Hrvatskoj, recimo dalmatinski, zagorski, slavonski...?

Bio sam među prvim za promenu sistema, za demokratiju, a sad vidim da sam pogrešio.

Sokrat o demokratiji

Zašto će demokratija platiti?

Demokratija će platiti što će odgovarati svima. Siromasi će hteti imovinu bogatih, a demokratija će im to dati. Mladi će hteti biti uvažavani kao stari, a žene će hteti biti kao muškarci. Demokratija će im to dati. Stranci će hteti prava starosedelaca. A demokratija će im to dati. Lopovi i prevaranti će hteti državne funkcije, a demokratija će im to dati. A kad lopovi i prevaranti konačno demokratski preuzmi vlast, jer kriminalci i zločinci teže za moći, nastaće gora tiranija nego za vreme koje monarhije i oligarhije.

Mapa sajta

 

 

 

CONTACT