tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Lektira

Novela od Stanca

Autor: Marin Držić

tabanovic.com

Književni rod: drama

Književna vrsta: komedija

Tema: Kako su se zabavljali dokoni građani Dubrovnika

Ideja (poruka): Ko mnogo ište, malo mu se da

Mesto radnje: Dubrovnik

Vreme radnje: Dubrovačka Republika

Umesto predgovora

Za čitaoce savremenog srpskog i hrvatskog jezika ovo delo je prilično nerazumljivo. Bogato je arhaizmima kako u rečima, tako i u glagolskim obilcima, te "talijanštinom". U ovoj komediji Držić se ruga lakovernim seljacima i glorifikuje sprdnju gradseke mladeži na jnjihov račun.

Fabula

Prvi prizor

Vreme karnevala svi su pod maskama. Na sceni su Vlaho i Miho. Vlaho zadirkuje mladog Mihu. Ruga mu se: ismejava Mihin mač i pita ga kako ga je otac pustio iz kuće. Da je sve šala vidi se iz Mihine priče kako se on napravi da spava gore, a onda obuče i izađe u grad. Na kraju Miho kaže Vlahi da je u grad stigao jedan Vlah, seljak iz okoline Dubrovnika. Dogovore se da sa njim naprave novelu (šalu).

Drugi prizor

Na scenu stupa Dživo Pešica (Ivan, Ivo) prerušen u Vlaha. Prepozna ga Miho, jer je glumio Radata u Tireni.

Treći prizor

Na sceni je Stanac, siromašni seljak od reke Pive, koji je u grad doneo nešto svojih proizvoda, ali nije našao prenoćište. Dživo mu se predstavlja kao trgovac govedima iz Gackog i stče poverenje Stanca. Lakoverni seljak očaran je dobrom pameti tobožnjeg veletrgovca, pa mu sve slepo veruje. Tako su stvoreni psihički uslovii da ga gradski leri nasamare. Dživo priča kako je nekad bio star, a da se probrazio u mladića u Ivanjdanjskoj noći baš tu. To čudo se dogodilo, jer su ga posetile vile (natprirodna mitska bića). Sa nima je plesao, a na kraju jedna ga je odabrala. Stanac veruje u čuda, jer je, navodno, i sam imao susret sa vilama. Želi i on da se od starca preobrazi u mladića.

Četvrti prizor

Vlaho, Miho i Dživo na karnevalu spaze devojke prerušene u vile i unapred se raduju kako će one poslužiti za sprdačinu sa Stancom.

Peti prizor

Stanac ugleda maskare i u njima prepozna vile. Divi se njihovoj lepoti, pa ih doziva.

Šesti prizor

Vile nude Stancu čarobni napitak. hoće li biti ptica ili buva. On ište mladost

Sedmi prizor

Na kraju Stanac shvata da je prevaren i ismejan. Bradu su mu obrijali ali nije mlad.

Napomena

Na osnovu folklornih elemenata, Ivan Lozica tvrdi da se Novelu od Stanca ne mora nužno smestiti u karnevalsko vreme, kako se ranije smatralo. "Dživo Pešica u Noveli zaustavlja maskare pre nego pođu na pir i dogovara s njima šalu sa Stancem, koji je prilegao uz fontanu. Grad je prazan, na ulicama su samo obesni mladići u nedopuštenom noćnom izlasku, a magijski inventar Novele velikim delom pripada Ivanjdanu, a ne pokladama. Svadbeni maskari preodeveni u vile u završnih dvadeset šest stihova izvode igru brijanja koja je i u naše vreme poznata na svadbama, selima i u pokladnim zbivanjima mnogih hrvatskih krajeva, ali i dalje ne znamo je li to karnevalska noć - pir može biti i izvan pokladnog vremena" (I. Lozica: Hrvatski karnevali, Zagreb, 1997, str. 185.) O ritualu brijanja drvom u Noveli od Stanca i našem folkloru prvi je pisao Nikola Bonifačić Rožin (Narodne drame, poslovice i zagonetke, Pet vekova hrvatske književnosti, knj. 27, Zagreb, 1963, str. 9-11). (U našem izboru iz folklorne drame usp. Fašnik Digeneš iz Lomnice u Turopolju).

Priredio: Petar Jokić, nastavnik

O piscu

Marin Držić (1508-1567) je dubrovački književnik koji se smatra najznačajnijim piscem hrvatske renesanse, jedan od najvećih komediografa na južnoslovenskim prostorima. Književno stvaralštvo započeo je kao pesnik petrarkističke poezije. Prva zbirka pesama javilja se pod naslovom Pjesni ljuvene. Međutim, slavnim su ga učinila stvaranja glumačkih trupa u Dubrovniku, pisanje drama i zatim igranje predstava u kojima zasmejava i isemeva mane tadašnjeg društva. Pisao je drame, pastorale i renesansne komedije. Iza njega ostalo je 11 dramskih komada, poznati su Dundo Maroje, Novela od stanca, Mande, Tirena, Pomet, Skup, Venera i Adon, Plakar. Nezadovoljan prilikama u Dubrovniku, odlazi u Firencu odakle kuje zaveru protiv dubrovačkog Senata, zbog čega mu je zabranjen povratak u Dubrovnik. Umire u Firenci 2.maja 1567.godine.

Lektira - ovde

 

 

 

 

CONTACT