tabanovic.comtabanovic.com

Dobro došli na sajt za lektiru, gramatiku, testove, horoskop i snove

Gramatika: tvorba reči

Augmentativ, deminutiv, hipokoristik i pejorativ

Autor: Petar Jokić, nastavnik

Kod građenja (tvorbe) novih reči dodavanjem nastavka na osnovni oblik ili koren reči IMENICE mogu dobiti umanjeno ili uvećano značenje u odnosu na OSNOVNU (prostu) reč: ZEC, ZEČIĆ, ZEČINA.

Šta je deminutiv?

Deminutiv (umanjenica, od lat. deminutivum) je imenica koja ima umanjeno značenje. Nastaje dodavanjem prefiksa ili sufiksa (tvorbenih nastavaka) na osnovni oblik ili koren imenice. Svojim oblikom deminutivi mogu biti isti, ili slični, hipokoristicima.

Građenje deminutiva

U srpskom jeziku deminutivi se uglavnom grade dodavanjem sufiksa: -ić -ak -ica -ence.

Primeri deminutiva

cvet - ctvet+ak= cvetak prst - prst+ić= prstić kuća - kuć+ica= kućica ruka - ruk+ica = ručica dete - det+ence = detence sveska - svesk+ica = sveščica. Glasovne promene u primerima: ruka - ruK+ica = ruČica (palatalizacija); sveska - svesK+ica= sveSčica > sveščica (palatalizacija i jedn. sugl. po mestu tvorbe)

Šta je augmentativ

Augmentativ (uvećanica, od lat. augmentativum) je imenica koja ima uvećano značenje. Najčešće nastaje dodavanjem prefiksa ili sufiksa na osnovni oblik ili koren imenice. Svojim oblikom augmentativi mogu biti identični pejorativima, a funkcionalno su suprotni deminutivima. Augmentativi postoje i kao stilska figura.

Građenje augmentativa

U srpskom jeziku augmentativ se gradi od korena imenice i različitih sufiksa,(-ina, -etina, -urina, -erda.)

Primeri građenja augmentativa:

zec - zec+ina = zečina junak - junak+ina = junačina, noga - nog+etina = nogetina, kuća - kuć+etina = kućetina, ptica - ptic+urina - pticurina = ptičurinaPri građenju novih reči česte su glasovne promene kao u primerima zeC+ina = zeČina i junaK+ina - junaČina (palatalizacija).

Šta je hipokoristik?

Hipokoristik je ime od milja, varijanta imena ili druge reči koja se koristi od milošte za neku osobu koja nam je draga. Ova reč je nastala od grčke reči ὑποκορίζεσθαι (hypokorizesthai), što znači izigravati dete, tepati.

Formiranje hipokoristika

Hipokoristici se formiraju na tri načina: Skraćivanje vlastitih imena (Petar - Pera); imitiranje dečijeg govora (Dragana - Gaga); dodavanje deminutivnih nastavaka (Milka - Milkica). Međutim, hipokoristici se grade i od drugih imenica: zec - zeka, baba - baka, deda - deka brat - bata - baja itd. Uz to hipokoristik ima umanjeno zanačenje, pa je ne retko isti oblik reči jednovremeno i deminutiv i hipokoristik. Hajde da vidimo u čemu je razlika kad je ima. Ovde će nam dobro doći imenica ZEC (osnovna reč) ZEČIĆ je deminutiv je umanjuje osnovno zanačenje, a imenica ZEKA je hipokoristik, jer TEPAMO kao deca, umiljavamo se.

Šta je pejorativ?

Pejorativ (od latinskog Peior, što znači “još gore” i francuskog Péjoratif) označava pogrdan smisao - reči ili fraze. Skoro svi AUGMENTATIVI istovremeno su i PEJORATIVI, ali ne baš svi. Rugamo se kad nekom kažemo da ima GLAVURDU, ali svideće mu se ako mu kažemo da je JUNAČINA ili LJUDINA, FUDBALERČINA itd. Zato i neki deminutivi nose pejorativno (pogrdno) značenje. Na primer: ČOVEČULJAK, FUDBALERČIĆ, JUNAČIĆ itd.

Glasovne prommene u tvorbi reči.

Često, pak, prilikom PREFIKSACIJE (tako se zove ovaj postupak) dolazi do glasovnih promena. Tako, recimo, glagol IŠARATI nastaje od predloga IZ i glagola ŠARATI. Ovde se zvučno Z našlo ipred bezvučnog Š i sa njim se jednjači po zvučnosti prelazeći u svoj bezvučni parnjak S. Međutim, sad se zubno S našlo ispred prednjonepčanog Š i jednačenje nastaje po mestu tvorbe, pa S prelazi u svog najsrodnijeg prednjonepčanog suglassnika Š. Sad je nov problem, jer naš jezik ne trpi udvojene suglasnike, pa jedno Š ispada, a tu glasovnu promenu zovemo GUBLJENJE SUGLASNIKA. Pri gradnji KOMPARATIVA prideva vrlo često se javlja glasovna promena JOTOVANJE. Primeri: CRN+JI= CRNJI, ŽUT+JI= ŽUĆI, PLAV+JI= PLAVLJI, itd. Vrlo česta je i palatalizacija: DAH+AK = DAŠAK, VLAG(a)+AN= VLAŽAN, MAJK(a)+IN= MAJČIN itd.

 

CONTACT